{"id":906,"date":"2023-02-23T12:25:28","date_gmt":"2023-02-23T12:25:28","guid":{"rendered":"https:\/\/ivicom-consulting.com\/web\/?p=906"},"modified":"2023-03-14T11:27:06","modified_gmt":"2023-03-14T11:27:06","slug":"bim-mogucnosti-modernizacija-nasih-rafinerija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ivicom-consulting.com\/web\/bim-mogucnosti-modernizacija-nasih-rafinerija\/","title":{"rendered":"BIM Mogu\u0107nosti -modernizacija na\u0161ih rafinerija"},"content":{"rendered":"

Ususret ovogodi\u0161njem izdanju OTMC konferencije u Dubrovniku, razgovarali smo s jednim od predava\u010da, Markom Sokolovi\u0107em iz tvrtke IVICOM Consulting d.o.o. koja iza sebe ima nekoliko velikih projekata \u2013 izme\u0111u ostalog i na modernizaciji rije\u010dke i sisa\u010dke rafinerije.<\/h3>\n
\n

\"\"<\/p>\n

foto: privatna arhiva, Marko Sokolovi\u0107<\/p>\n

\u0160to je zapravo BIM? Za\u0161to je on koristan u gra\u0111evini?<\/h2>\n<\/div>\n

Poku\u0161at \u0107u pojasniti BIM kao standard za digitalan pristupu informacijama svim sudionicima na projektu ili nekom portfelju u istom trenutku. \u0160to zapravo dobivamo primjenom BIM-a, jest da planiranje, pra\u0107enje, projektiranje, nabavku opreme\/materijala, izgradnju, eventualno pu\u0161tanje u rad i na kraju odr\u017eavanje objekta, u\u010dinimo u\u010dinkovitijim i isplativijim jer smo smanjili pojavu sudara dviju informacija. Bez obzira na to jesu li to dva konstruktivna elementa, problem dviju struka, postupak u nabavi\u2026 Ma \u0161to god to bilo u nekom obliku rizika, koji povla\u010di za sobom manjak informacija.<\/p>\n

BIM u gra\u0111evinskom sektoru mo\u017eete primijeniti u svim fazama realizacije projekta, od kreiranja ideje do kona\u010dnog cilja eksploatacije u \u017eivotnom vijeku gra\u0111evine kroz njeno odr\u017eavanje. Koliko ima sudionika u procesu realizacije, toliko je BIM kompleksan. Iskreno vjerujem da \u0107e s vremenom stvari po pitanju primjene BIM-a napredovati. Za sada, on je prisutan u tvrtkama i organizacijama kao optimizacija procesa, a vjerujem da \u0107e ga investitori prepoznati kao ne\u0161to vrlo vrijedno.<\/p>\n

Prije svega tu su bitne dr\u017eava i njene institucije, BIM je vrhunska stvar za optimiranje tro\u0161kova u svim segmentima portfelja ili projekata od infrastrukture, energetike, obrane, zdravstva\u2026 Generalno vjerujem da je primjenjiv svugdje. Skandinavske zemlje i UK su najdalje oti\u0161le s primjenom BIM-a i danas je negdje oko 70% projekata u UK realizirano kroz standard BIM-a.<\/p>\n

Unazad par godina, BIM je standardiziran putem ISO procedura u ve\u0107ini zemalja EU, a na primjeru UK-a, finalna verzija je objavljena u sije\u010dnju 2019, BS EN ISO 19650 1&2:2018-. Vrlo interesantno, dolje ni\u017ee mo\u017eemo vidjeti za 2020. godinu kako Hrvatska stoji s primjenom BIM-a u odnosu na ostale \u010dlanice unije. Neka je procjena da bi u EU stopa primjene trebala rasti nekih 13%-17% od 2019. do 2027. godine.<\/p>\n

\n

\"\"<\/p>\n

Kako Hrvatska stoji sa primjenom BIM-a u odnosu na ostale \u010dlanice unije, foto: privatna arhiva, Marko Sokolovi\u0107<\/p>\n<\/div>\n

Mislite li da se u Hrvatskoj dovoljno radi na implementaciji BIM-a u gra\u0111evinskom sektoru?<\/h2>\n

Definitivno ne. Kao \u0161to sam spomenuo, treba globalno dignuti svijest o svim benefitima BIM-a. Trebamo te\u017eiti kod svih strukovnih udruga prema ministarstvima da ga se kona\u010dno uvede kao standard, \u0161to i jest ISO 19650. Vrlo mi je neshvatljivo za\u0161to ga na\u0161e mati\u010dno Ministarstvo i ostala Ministarstva, tipa gospodarstva ili prometa, ne sponzoriraju prema projektima od dr\u017eavnog interesa. Smatram da bi trebao biti obavezan standard poput ISO 9001 ili ISO 14001 ili ISO 45001\u2026<\/p>\n

Trenutno vodite dogradnju rafinerije u Kostreni \u2013 koristite li BIM na ovom projektu? Ako da, je li vam pomoglo, odnosno olak\u0161alo posao? Za\u0161to?<\/h2>\n

Naravno, koristimo BIM, mada je BIM naziv koji izlazi iz gra\u0111evinskog okru\u017eenja i tek je ne tako davno populariziran. U poslu kojim se ja bavim, izgradnja procesnih i energetskih postrojenja, primjenjuju se PDM (Product data management) ili PLM (Product Lifecycle Management), \u0161to je ubiti ista, a ako ne ista, vrlo sli\u010dna stvar BIM-u.<\/p>\n

Nai\u0161ao sam na interesantan \u010dlanak \u2018BIM for Plants Design; Any Room for Application?\u2019 od kolege Issam El-Absi Director of the Global BIM Management for Infrastructure Projects Certification Program s visokog u\u010dili\u0161ta Zigurat-Barcelona koje masovno promovira BIM. Ka\u017ee da se pojava BIM-a u svojoj definiciji upravo pojavila kod problema realizacije procesnih ili energetskih postrojenja i na vrlo jednostavan na\u010din je pojasnio da je to identi\u010dna stvar, samo dolazi iz drugog sektora. U realizaciji projekta izgradnje procesnih postrojenja, prvi se pojavio izazov rje\u0161avanja clash \u2013 sudara.<\/p>\n

Moje prvo iskustvo s projektom koji je bio vo\u0111en BIM-om bio je daleke 2006 na izgradnji postrojenja za rekuperaciju sumpora u Sisa\u010dkoj rafineriji, takozvano SRU postrojenje. Mada ta aplikacija u definiciji je PDS, a konkretnije PDMS (Plant Design Management System), koji je UK vlada se po\u010dela razvijati davne 1963. godine za realiziranje offshore i onshore projekata.<\/p>\n

Sje\u0107am se tada odu\u0161evljenja kako je svaki objekt bio definiran, imao svoju bazu podataka, mogu\u0107nost identifikaciju sudara i mogu\u0107nost dijeljenja informacija s drugim strukama, \u0161etanja kroz model\u2026 Na kraju projekta po zavr\u0161etku izrade \u2018as built\u2019-a (izvedenog stanja), model je prelazio u ruke naru\u010ditelja koji je koristio model u svrhe odr\u017eavanja. Primjerice, u slu\u010daju nekog problema nije imao potrebe tragati za dokumentacijom nekog ventila i komada opreme \u2013 sve je dostupno u modelu.<\/p>\n

Danas kako to izgleda poprili\u010dno kompleksnije, jo\u0161 je ve\u0107i nivo razrade, obi\u010dno ka\u017eemo 6D modeliranje, koje kre\u0107e s izradom pametnog 3D modela na podlozi modeliranog stvarnog stanja od 3D skeniranog okoli\u0161a (postrojenje ili prirodni teren), pa izrada baze podataka, preklapanje sa svim strukama ubacivanje planova, bud\u017eeta i na kraju rezultat kako odr\u017eavati gra\u0111evinu ili postrojenje.<\/p>\n

Jedan mali primjer je ovdje na isje\u010dku iz modela gdje se vidi spoj 3D laser SCAN postoje\u0107eg stanja i novi 3D model budu\u0107eg postrojenja iz kojeg izvla\u010dimo sve informacije do same realizacije na terenu.<\/p>\n

\n

\"\"<\/p>\n

Isje\u010dak iz modela gdje se vidi spoj 3D laser SCAN postoje\u0107eg stanja i novi 3D model budu\u0107eg postrojenja, foto: privatna arhiva, Marko Sokolovi\u0107<\/p>\n<\/div>\n

Project management je itekako bitan segment u svakom sektoru, pa tako i gra\u0111evinskom. Imate veliko iskustvo \u2013 koji su neki od problema koji su u\u010destali, a \u2018lako\u2019 rje\u0161ivi?<\/h2>\n

Uglavnom svi problemi kre\u0107e s lo\u0161im planiranjem \u2013 90 % projekata ispada izvan ugovornih okvira rokova jer se planiranje zanemaruje ili se ne pridodaje dovoljno pa\u017enje. Iz lo\u0161eg planiranja proizlaze nerealnih o\u010dekivanja. Iz nerealnih o\u010dekivanja izlaze problemi s bud\u017eetom \u2013 cash flow.\u00a0Iz komercijalnih problema dolazimo do strukturnih problema.<\/p>\n

Sumarno, gore navedeno mo\u017ee se eliminirati ili umanjiti ako si dobar u organizaciji i komunikaciji, te ako dobro procjenjuje\u0161 rizike. Ako si to uspio, ima\u0161 manje problema na projektu. Ali da, generalno komunikaciju smatram da jednom od najbitnijih stvari na projektu. Ako uspije\u0161 sa svima imati dobru komunikaciju, svi problemi se lako rije\u0161e.<\/p>\n

Koji su savjeti koje biste dali svakome tko se nalazi na poziciji menad\u017ementa?<\/h2>\n